Poslovne vesti - Hrvatska

Hrvatska duguje 152,7 milijardi kuna

Ne jenjava zaduživanje države, a koliko nas košta financiranje proračunskih rashoda pokazuje i svježa statistika Hrvatske narodne banke po kojoj je rujan 2011. zaključen s javnim dugom od 150,77 milijardi kuna.

To znači da je država u devet mjeseci Hrvatsku zadužila za novih 14,77 milijardi kuna. Kako je pritom na inozemnom tržištu dug države zadržan na manje od 7 milijardi eura, odnosno oko 52,5 milijardi kuna, jasno je da se država oslonila na domaće tržište.

U ukupnom inozemnom dugu država sudjeluje s jedva 15 posto, ali je riječ samo o dugu središnje države, dok se inozemna jamstva koja su narasla na gotovo 40 milijardi kuna uračunavaju u dug "ostalih domaćih sektora".

Glavninu povećanja duga financirali su domaći ulagači, kojima su ponuđeni svi oblici zaduženja. Inozemnim ulagačima ponuđena je tek jedna tranša obveznice, pa se ukupni inozemni dug države povećao za oko 2,7 milijardi kuna, pri čemu dug po obveznicama iznosi 36,3 milijarde, što je za otprilike 4,5 milijardi kuna više nego na početku 2011.

Ako se tome pribroji aktivnost na domaćem tržištu, plasman obveznica povećan je za dodatnih 6,64 milijarde kuna kroz dvije tranše obveznice. Tako je samo po obveznicama kreiran dug od novih 11 milijardi kuna.

Krediti koje država podiže kod poslovnih banaka uglavnom prolaze nezapaženo, pa valja napomenuti da je dug po kreditima na stranom tržištu porastao za milijardu, a na domaćem za čak 3 milijarde kuna u samo devet mjeseci 2011. Sada država ima ukupno 32,7 milijardi kuna kredita za otplatu, od čega čak 20,28 milijardi kuna domaćem bankarskom sektoru.

Aktivno je bilo i tržište trezorskih zapisa, a nakon brojnih aukcija do rujna prošle godine ukupan plasman kratkoročnog duga povećan je za milijardu kuna, na 17,83 milijarde kuna.

I dok na domaćem tržištu javni dug buja, inozemni bruto dug do rujna 2011. povećao se za neznatnih 100 milijuna eura, pa je krajem rujna iznosio 46,61 milijardu eura, pokazala je statistika Hrvatske narodne banke.

Glavninu duga generirale su banke i ostali domaći sektori, odnosno tvrtke i građani. Naime, u statistiku inozemnog duga uračunava se svako prelijevanje novca iz banke matice u banku kćer, a kako su najveće poslovne banke na domaćem tržištu u stranom vlasništvu, njihov pristup kapitalu podiže inozemni dug Hrvatske. Tako su banke do kraja rujna imale dug prema vlasnicima od 11,15 milijardi eura, što je tek 400 milijuna eura više nego krajem 2010.

To sugerira nisku kreditnu aktivnost banaka, odnosno oslanjanje na štednju i depozite na domaćem tržištu u pribavljanju sredstava za plasmane. Privatne i javne tvrtke te građani ukupno su imali 20,75 milijardi eura inozemnog duga, a tu moramo napomenuti da se svaki kredit koji isplaćuje banka građaninu ili tvrtki ponovo uračunava u statistiku duga. I dok su banke neznatno povećale svoj ukupni dug prema inozemnom tržištu, ostali domaći sektori se razdužuju, ali u vrlo sporom ritmu, pa su u devet mjeseci uspjeli smanjiti ukupni dug za samo 200 milijuna eura. Ipak, gledajući statistiku, krediti spomenutom sektoru u devet mjeseci smanjili su se za gotovo 2 milijarde na tek 15,54 milijarde eura. Problem otplate kredita vrlo je izražen, pa je evidentirano oko milijardu eura kašnjenja u otplati, od kojih se 837 milijuna eura odnosi na plaćanje glavnica.

Prošla godina nije bila zahtjevna po pitanju otplate dugova za državu, pa je privatni sektor imao većinu od ukupno 8,1 milijardu eura otplate na svojim leđima, od kojih je više od 2 milijarde eura u zadnjem kvartalu. Tekuća godina u smislu kamata prilično je intenzivna. Iako se tijekom godine mora otplatiti tek pola milijarde eura više nego lani, samo za kamate izdvojit ćemo 1,2 milijarde eura, što je pet puta više nego u 2011. Dok država ima samo 254 milijuna eura obveza prema međunarodnim vjerovnicima, građani i tvrtke morat će prikupiti gotovo 4 milijarde eura, odnosno 30 milijardi kuna koje im sjedaju na naplatu.

I dok građani i tvrtke otplaćuju strane kredite, država će morati odgovarati domaćim ulagačima. Upravo s domaćeg tržišta kapitala i novca stižu naplate obveznice u protuvrijednosti 500 milijuna eura i kredita kod poslovnih banaka od gotovo 2,8 milijardi kuna, koji su tek dio od gotovo 12 milijardi kuna koje država mora otplatiti u 2012. godini.